Za što se koristi toplinska pumpa?

Za grijanje prostora, pripremu sanitarne vode, grijanje bazena i sl.

Na osnovu čega se može reći da je grijanje pomoću toplinske pumpe učinkovitiji
način grijanja od grijanja zidnim plinskim uređajem ili kotla loženim na plin ili ulje?

Kod standardnog načina grijanja pomoću kotla ili zidnog plinskog uređaja koristi se primarni energent ulje ili plin u 100 %-tnom obliku. Kod toplinske pumpe i do 75 % energije potrebne za grijanje može se dobiti iz okoline, besplatno, a 25 % energije potrebno je za rad kompresora toplinske crpke u obliku el. energije.

Primjer: trebate 10 kW snage za grijanje. 7,5 kW dobivate besplatno iz okoline, a 2,5 kW plaćate za električnu energiju.

Da li je ovaj omjer uvijek ovakav?

Omjer ukupne snage toplinske pumpe prema prema el. snazi potrebnoj za rad kompresora naziva se koeficijent učinkovitosti toplinske pumpe - COP (eng. Coefficient of Performance):

COP = izlazna snaga toplinske pumpe / pogonska el. snaga kompresora
Što je COP veći to je sustav s toplinskom crpkom učinkovitiji.
Potreba za el. energijom ili njen udio u ukupnoj izlaznoj snazi toplinske pumpe biti će to veća što je:
a) niža temperatura okoline
b) viša izlazna temperatura toplinske pumpe

Da li je grijanje pomoću toplinskih pumpi jednako učinkovito kod sustava s podnim grijanjem, radijatorima, ventilator-konvektorima i sl.?

Ako za tri odvojena i različita ogrjevna sustava toplinska pumpa proizvodi ogrjevnu vodu iste temperature a u prostoru se održava tražena temperatura tada je učinkovitost toplinske pumpe ista neovisno za koji se sustav grijanja odlučili. Međutim, u praksi su radijatorski sustavi nešto viših radnih temperatura tako da se najbolji rezultati s toplinskim pumpama dobivaju kod podnog grijanja.

Da li podno grijanje mora biti jedini sustav grijanja unutar objekta?

Ne. Ali bi bilo dobro da ga ima što više. Podno grijanje se može kombinirati s radijatorima, ventilator-konvektorima i sl. Toplinska crpka se tada vrlo često kombinira s kotlom, zidnim plinskim uređajem, el. grijačem kako bi se dobile više radne temperature.

Koja je max. izlazna temperatura toplinske pumpe?

55 - 65 C. Ovisno o tipu.

Koji je izvor topline iz okoline, zrak, zemlja ili voda najprikladniji za pogon toplinske pumpe?

To ovisi o tehničkim mogućnostima primjene, troškovima ulaganja. Izvor topline mora imati što višu temperature stalne vrijednosti. Zrak daje jako dobre rezultate u proljeće/jesen kada su okolne temperature relativno visoke, ali u zimskim mjesecima efikasnost toplinske pumpe znatno se smanjuje. Temperatura zemlje mijenja se s dubinom a u radu kod dobro dimenzioniranih sustava temperatura medija koji toplinu zemlje prenosi na toplinsku pumpu ustabili se na vrijednosti 0 - 5 C. Temperatura podzemnih voda stabilna je tijekom cijele godine i kreće se u rasponu od 8 - 12 C.

Da li se toplinska pumpa osim za grijanje može koristiti i za hlađenje prostora?

To ovisi o tipu pumpe. Postoje modeli sa aktivnim i pasivnim hlađenjem. Toplinske pumpe s aktivnim hlađenjem najsličnije su klima uređajima. Najviše su korištene su u izvedbi na zrak a tijekom hlađenja koristi se el. energija za pogon kompresora. Kod pasivnog hlađenja kompresor je van funkcije, nema potrošnje el energije, a kroz rashladna tijela (podno ili stropno hlađenje, ventilator konvektori) cirkulira medij koji je hlađen prirodnim putem od podzemnih voda, zemlje i sl. Pasivno hlađenje ne funkcionira u izvedbi na okolni zrak.

Da li je pasivno hlađenje jednako učinkovito kao i aktivno (kompresrsko)?

Kod pasivnog hlađenja, ovisno o tipu izvora, ne može se ostvariti isti rashladni učin kao kod aktivnog hlađenja, a prednost pasivnog hlađenja su minimalni troškovi el. energije.

Specijalizirana tvrtka za primjenu obnovljivih izvora energije i naprednih tehnologija
Zadvorska 19 10 020 Zagreb

Tel: 01/ 6537 960
Fax: 01/ 6537 960
Mob: 091/ 9174 747
mail: info@mcsolar.hr